Tropski hibiscus (hibiscus rosa sinensis) pripada porodici Malvaceae. Smatra se da potječe ili iz drevne Kine, ili sa Pacifičkih otoka. Odatle se, zahvaljujući migracijama stanovnika, te velikim geografskim otkrićima i nakon toga uspostavljenim trgovačkim putovima, raširio po gotovo cijelom svijetu.
U područjima tropske i suptropske klime uzgaja se vani, a u hladnijim područjima se goji kao lončanica i zimi se unosi unutra.
Hibiskus nije biljka teška za uzgoj, ukoliko se poštuje nekoliko osnovnih pravila:
Temperatura:
Hibiskus najviše voli temperaturu od 15-27 C, kada bujno raste i cvate. Podnosi temperature do 0C i do 46C, ali u tim ekstremnim uvjetima samo preživljava. Iznad 30-35C mnogi hibridi počinju odbacivati pupoljke i prestaju cvasti. Na temperaturama ispod 12 C prestaje rasti i zapada u stanje mirovanja, iz kojega se budi kada temperatura naraste. Nekoliko sati može podnijeti i nekoliko stupnjeva ispod nule.
Svjetlost:
Voli mnogo sunčeve svjetlosti. Za najvećih ljetnih vrućina prija mu lagana hladovina. Ljeti je također bolje da ima jutarnje sunce, a popodne sjenu.
Zalijevanje
Hibiskus ne voli jako vlažnu zemlju. Zalijevati treba tek kad se površina zemlje rasuši (unutrašnjost lonca u tom je trenutku i dalje vlažna). Tada treba zaliti obilno, da voda prođe kroz cijelu posudu i izađe van. Ukoliko je pod posudom podložak za vodu, u njemu se ne smije dugo zadržavati voda, jer to može dovesti do truljenja korijena. Ako podložak mora biti, stavite u podložak krupni šljunak, tako da posuda stoji na šljunku, a voda se slijeva ispod šljunka.
Ukoliko se biljka prezasuši, listovi najprije izgube sjaj, a slijedećeg dana klonu. Biljku tada treba obilno zaliti nekoliko puta, sve dok se zemlja dobro ne napije, a najbolje je ostaviti je neko vrijeme u podlošku punom vode, dok listovi ponovo ne očvrsnu.
Podignite lonac sa biljkom nakon dobrog zalijevanja, osjetite i pokušajte zapamtiti njegovu težinu. Kad se površina zemlje zasuši, ponovo podignite lonac. Primijetit čete da je mnogo laganiji. Tada treba zaliti. Vremenom čete po boji zemlje (mokra zemlja je tamnija, suha svjetlija), te po težini posude, moči točno znati kada treba zalijevati.
Znak preobilnog zalijevanja je omlohavljeno lisce, isto onako kao kad je biljka previše dugo bila bez vode. Prva pomoć u tom slučaju je zaliti biljku otopinom: 9 dl vode + 1 dl varikine, dobro razrahliti gornji sloj zemlje i pustiti da se zemlja dobro osuši, a omlohavljeno lisce sivo odrezati. Ne zalijevati sve dok je zemlja imalo vlažna. Za dva do tri tjedna, ukoliko korijen nije previše oštećen, primijetit ćete mlade izdanke. Tada nastavit njegovati biljku normalno, uz veoma pažljivo zalijevanje.
Zemlja:
Zemlja mora biti dobro propusna i lagana, sto se može postići tako da se u kupovnu zemlju za cvijeće umiješa oko 1/3 perlita. Dobro je u zemlju umiješati suhih borovih iglica i suhog šumskog lisca. Teška, nepropusna zemlja velika je opasnost za hibiskus, jer je takva zemlja stalno vlažna, a korijen hibiskusa to ne voli.. Ph treba biti 6,2-6.5, sto je obično ph kupovne zemlje za cvijeće.
Posuda:
Posuda ne smije biti prevelika, opet stoga da zemlja u posudi nije dugo vlažna. Ako je posuda prevelika, mali korijen ne može brzo popiti svu vlagu iz zemlje, i trune. Znak da je posuda postala mala je korijenje koje stane provirivati kroz rupice posude, ili, kad izvadite cijelu biljku zajedno sa zemljom iz posude, vidite da se korijen počeo motati u krugove na dnu posude. Tada treba presaditi, u malo veću posudu, tako da između ruba stare i nove posude bude 2-3 cm prostora.
Presađivanje:
Izvadite biljku iz lonca zajedno sa zemljom. Ako se korijen počeo omotavati oko dna posude, vrijeme je za presađivanje. Uzmite posudu koja je u promjeru oko 5-6cm sira od stare. Na dno stavite drenažni sloj debljine oko 2 cm, od šljunka, komadića stiropora, komadića cigle ili slično. Zatim naspite malo zemlje, onda na nju postavite biljku, popunite zemljom prostor sa strane, dobro utisnite prstima, stavite malo zemlje i na površinu ukoliko je korijen gore ogoljen, i dobro zalijte. Presađivanje možete vršiti u bilo koje doba godine, osim zime, kada ono nije potrebno, jer biljka usporava rast.
Prehranjivanje:
Da bi obilno cvao, hibiskusu treba često dodavati gnojivo. Najbolje je gnojivo u kome je omjer dušika, fosfora i kalija (N-P-K) u omjeru 2-1-3....no dobar je i omjer 2-1-2. To znaci da ce mu odgovarati gnojivo 16-8-24, ili 20-10-20, ili nešto slično... Bitno je da je kod ta tri broja najniži srednji broj, tj. fosfor, kojeg korijen hibiskusa ne voli u velikim količinama.
Od proljeća do jeseni prihranjivati treba često, najbolje jednom tjedno, u propisanoj dozi. Zimi, ukoliko je biljka na hladnom, ne treba uopće dohranjivati, a ukoliko je na toplom i sunčanom, treba dohranjivati, ali rjeđe i smanjenom dozom nego u periodu proljeće-jesen.
Prihranjivati se može i folijarno (prskanjem lisca otopinom gnojiva), i tada se može koristiti i gnojivo sa visim fosforom.Gnojivo obavezno mora sadržavati i mikroelemente. Ukoliko primijetite da je lisce Vaše biljke svijetlo zeleno, ili se na tamno zelenoj površini ističu svijetle žile, Vašoj biljci treba željeza.
Orezivanje:
Orezivanje je veoma važno za obilnu cvatnju. Vrši se u rano proljeće, nakon sto prođe opasnost od mrazeva, i prije nego biljka počne ponovo rasti. Obavlja se tako da se porezu sve grane koje kvare izgled grma, a glavne grane se skrate za 1/3. Svaka orezana grana razgranat ce se vrlo brzo na 2-3 nove grane, a kako hibiskus cvate samo na vrhovima grana, to vise grana znaci i vise cvjetova.
Ukoliko je potrebno, hibiskus se može orezati u bilo koje doba osim zime (ako prijeti opasnost od smrzavanja), s tim sto morate računati na to da od orezivanja do cvata prođe oko 1,5 do 2 mjeseca. Može se orezivati i postupno, granu po granu, na taj način nećete imati prekid u cvatnji.
Stare biljke, koje nisu orezane vise godina, smijete orezati veoma nisko. Trebat ce im malo duže vremena, ali ce ipak oblikovati lijepi, mladi grm.
Orezivati se može i korijen.
Njega ljeti:
Ljeti hibiskus voli laganu sjenu u srednjem dijelu dana. Domaće vrste dobro podnose i sunce tijekom cijelog dana. Jako voli prskanje lišća vodom. Lisce se smije prskati i kada je veoma vruče. Prihranjivanje treba vršiti jednom tjedno.Poneke vrste odbacuju cvjetne pupoljke za najvećih vrućina. Njima treba osigurati vise hlada, uz jutarnje sunce.
Njega zimi:
Prezimiti može na dva načina:
Topla soba:
Nemojte ga unijeti u toplu sobu naglo, sa niske vanjske temperature, jer ce reagirati žutilom lisca. Najbolje je skloniti ga u sobu dok je vani oko 15 C, a u sobi se još nije počelo grijati. Ako je vani već hladno, a u sobi se već grije, morate ga prebaciti postepeno (neka stoji par dana unutra, u negrijanoj prostoriji). Mora imati dosta svjetla, najbolje mu je mjesto uz prozor.Ne smije biti uz sam izvor topline.Ako je zrak u sobi suh (centralno grijanje), prskajte ga vodenom maglicom dva puta dnevno.Prihranjujte jednom u dva-tri tjedna, zalijevajte tek kad je površina zemlje suha. Nemojte ostavljati vodu u podlošku
Hladna soba:
Temperatura ne smije padati ispod 0C. Ne mora imati sunca, ali mora imati svjetlosti, može i malo manje nego sto mu je obično potrebno.Dobro pazite kako zalijevate. Neka se zemlja dobro osuši, tek onda zalijte, i to samo malo. Ukoliko je temperatura niska, hibiskus ce odbaciti lisce i zapasti u stanje mirovanja. Tada mu je potrebno vrlo malo vode. Ako je ima previše, korijen ce mu istrunuti. Ne prihranjujte. U rano proljeće ga orežite, stavite vani, počnite prihranjivanje. Uskoro ce početi bacati mlade izdanke.
Razmnožavanje:
Razmnožava se sjemenom i reznicama.
Sjeme se dobiva križanjem. Razmnožavanje sjemenom ne daje onu vrstu od koje ste uzeli sjeme. Biljka dobivena iz sjemena nosi osobine oca, majke i ostalih predaka.
Razmnožavanje reznicom daje točno onu biljku sa koje ste uzeli reznicu. Vrši se bilo zakorjenjivanjem, bilo kalemljenjem. Neke se vrste ne mogu uspješno zakorjenjivati, pa ih treba kalemiti na domaće, otporne vrste. Oko 80% modernih hibrida može se uspješno zakorjenjivati.
Bolesti:
Najčešći nametnici su bijela mušica, lisne usi i crveni pauk.
Bijelu mušicu i lisne usi možete uništiti domaćim sredstvom: na litru vode stavite pola jušne žlice tekućeg sapuna, promućkajte i pošpricajte po pupoljcima, gornjoj i donjoj plohi listova, naročito mladih listova (veoma je važno pošpricati svaki list, sa obje strane.), i to ponovite jos dva puta, u razmaku od tri dana. U istu svrhu i na isti način možete upotrijebiti i neki kupovni insekticid.
Crveni pauk veoma je sitan i teško se vidi golim okom. Nalazi se na donjoj plohi listova, u obliku sitnih, pokretnih crvenih točkica. Uzrokuje naglo žutilo lisca. Ne reagira na insekticide, za iskorijeniti ga trebate kupiti akaricid. Prskati također sa obje strane listova.
Zanimljivosti:
- kako temperature padaju, cvijet hibiskusa mijenja boju ovisno o temperaturi i te promjene mogu biti veoma neobične.
- ljeti, cvijet traje obično samo jedan dan, u jesen i zimu traje 2, 3, pa i vise dana, ovisno o vrsti.
- zimi cvijet postaje manji.
- nakon sto se otvori, cvijet se obično jako savije unazad, a zatim se tijekom prijepodneva vrati u ravan položaj. Tu promjenu oblika imaju mnogi kultivari.
- neki hibridi mijenjaju boju tijekom dana.
- u svijetu ima mnogo ljudi zaljubljenih u ovu biljku. Mnogi od njih članovi su ( IHS )i svakodnevno razmjenjuju iskustva preko mail liste. Komunikacija je na engleskom jeziku. U udruženju ima i nekoliko ljudi iz Hrvatske.
Veliko hvala Nini na ustupanju teksta.
Anita