Smokva - lat. Ficus carica (L.)

SMOKVA OBIČNA :  Ficus carica (L.)
DIVLJA SMOKVA : Ficus caprifilus (Tsch.& Rav.)
PORODICA : Moraceae (dudovi)
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Caricae fructus
NARODNA IMENA : smokvica, smokvenica, figovnik, bjelica, crnica, petrovača
STRANA IMENA : Fig-tree, figuier commun, Feige, fico…

POVIJEST I  NASTANAK te OBJAŠNJENJA NAZIVA : Ficus  je ime za smokvu , drvo i plod kod Rimljana, pretpostavlja se da je riječ uzeta od Feničana; gr. Sykon dovodi se u vezu s smokvom. Caricus : iz Karije, pokrajina u M. Aziji.

Smokva se spominje još u Bibliji. (Matej: 21:19) :» Tada vidje smokvu jednu kraj puta. Dođe k njoj, ali nađe na njoj samo lišće. Tada joj reče: "Neka nikada na tebi više ne bude roda!" Odmah usahnu smokva.»

Vjerojatno potiče iz Sirije i Palestine, s obala Crnog mora. U staroj Grčoj se nije smjela izvoziti.

Smokva (Ficus carica L.) je veoma cijenjeno južno voće. Simbolizira život, mir, blagostanje i plodnost. Smokva je hrana pustinjaka i sveto drvo mnogih predaja. Prema rimskom vjerovanju pod smokvom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve načinili sebi pregače. U nekim se zemljama od mliječnog soka mlade smokve pravi posebna vrsta sira namijenjenog dojiljama koje su ostale bez mlijeka. List smokve predstavlja simbol požude i spolnosti. Vjeruje se da smokve donose sreću i da štite kockare, a koriste se i u ljubavnim napicima, kao i u seksualnoj magiji. Uz pomoć smokve žene navodno mogu začarati svoje ljubavnike. Budisti smokvu  smatraju svetim drvetom, jer je pod krošnjom smokvina drveta, Buddha doživio prosvjetljenje.

U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kašlja, bradavica, upale grla, čireva i gnojnih apscesa. Jedna prastara legenda koja se prepričava na indonežanskim otocima kazuje da Apsarasi ili Nebeski plesači, jednom godišnje blagoslivaju ljudska bića. One zavode znanstvenike, seksualno ih iscrpljujući sve dok im ne odaju tajne koje je bolje da nitko ne zna. U čast vila drveta smokve i danas se u Indoneziji na početku kišnog perioda održavaju višednevne svetkovine. Sanjati smokve – iznenađenje; brati smokve u snu – uspjeh u poslu i trgovini; jesti smokve u snu – bogatstvo; sanjati smokvin list – želja će se ispuniti.

RAZMNOŽAVANJE – SADNJA, SJETVA …. Sjeme je sitno, klijavost traje godinu dana, posijano u proljeće  počinje klijati kroz 30 dana. Rijetko se razmnožava iz sjemena jer se iz njega razvije poludivlja smokva zvana glušica. Razmnožava se reznicama, povaljenicama i kalemljenjem.

OPIS : glede staništa nije izbirljiva kako položaja tako tla. Smokva raste kao samonikla biljka između kamenja i zidova ili se uzgaja ( ssp. domestica).

STABLJIKA : listopadno drvo ili grm koje postiže promjer od preko 1,5 m sa širokom razgranatom krošnjom.
KORA : pepeljasto siva, svijetla i glatka, obiluje gustim mliječnim sokom kao i svi ostali dijelovi biljke.

LISTOVI : listovi su naizmjenični, vrlo polimorfni – različiti, kožasti, s gornje strane hrapavi, a s donje strane malo pahuljasto dlakavi. Tamnozeleni su sa peteljkom 3-6 cm. Vršni pupovi su jajoliki s dugim ušiljenim vrhom s 2-3 zelenkaste ljuske, a bočni pupovi su okruglasti i do 0,5 cm dugi sa više ljuski.

CVIJETOVI : su jednospolni (iznimno dvospolni), vrlo su maleni na kratkim stapkama ima ih mnogo. Ima ih 3 vrste: muški sa tri prašnika, ženski s tučkom i ženski sterilni.

KORIJEN : korjenov sustav je dobro razvijen i prilagođava se terenu.

PLOD : plodovi  su kruškoliki mesnati i nastaju iz čitavih ženskih cvatova, različite su veličine, na površini su goli, u zrelom stanju najčešće žuti, smeđi, rjeđe ljubičasti ili potpuno tamni. Postoji oko 50 kultiviranih oblika u odnosu na plod. Pravi plodovi su sitne tvrde orašice. Plod je vrlo sočan i sladak.

KEMIJSKI – FARMAKOPEJSKI  SASTAV : sušene smokve su bez vitamina. Zato u suhim smokvama ima preko 50 % grožđanog šećera. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg. magnezija

PRIPREMA ZA KORIŠTENJE : u narodnoj – pučkoj medicini se čaj od smokava koristi protiv bolesti grla, dišnih organa, jetre, žučnih kamenaca i mjehura. Pospješuju rad probavnih organa a ne izazivaju proljeve. 

Smokva je bogat izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija. Smokva ima nizak sadržaj masnoća i visok sadržaj vlakana. Osigurava više vlakana od bilo kojeg drugog voća ili povrća. Smokva ima puno pozitivnih zdravstvenih učinaka. Svježe i suhe smokve sadrže puno pektina, topivog vlakna koje može smanjiti kolesterol u krvi.
Smokva sadrži triptofan. On pomaže dobar san i pomaže da mozak ispravno iskoristi glukozu, pospješujući dobru cirkulaciju. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadržava trostruko toliko magnezija. Podsjetimo, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Osobito se preporučuje uzimati namirnice bogate magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma. Istina, suha ima znatno više kalorija, ali se i po masi može pojesti u znatno manjoj količini!
Smokva sadrži dosta prirodnog šećera – i do 60%. Šećer stimulira mozak tako da možemo razmišljati brže i brže doći do potrebne informacije, razmišljamo bistrije i brže. Smokva je izvrsno gorivo za mozak!

Svježe smokve sadrže do 80% vode, i jedno su od voća sa najvećim sadržajem prirodnih šećera. To ih čini izvrsnim izvorom energije i stimulatorom za mozak, čine vas budnijim i svježijim a reakcije su brže.

KONTRAINDIKACIJE i INTERAKCIJE : nisu poznate

RECEPTI :

SMOKVINE KOBASICE : ( M. Treben) : za  opstipaciju: pola kilograma smokava samljeti i zamijesiti s 5 grama brašna od listova sene. Od tijesta oblikovati kobasice. Zavijene u foliju čuvaju se u hladnjaku i svakog jutra pojesti natašte komadić veličine lješnjaka.

Za liječenje bradavica : smokve sadrže proteolitički enzim  poznat kao ficin. Tvrde smokve daju mlijeko koje se nalazi u plodu i grančicama, to mlijeko uklanja otekline na nožnim prstima i bradavice. (Ova praksa potječe još od kralja Solomona). Mlijeko se nanosi jednom na dan, tijekom pet do sedam dana.

Za liječenje kurjih očiju i za uklanjanje neželjenih kožnih izraslina koristi svježi sok od smokve.  Otvoriti svježu smokvu, unutrašnjim dijelom je preko noći ostaviti da stoji preko kurjeg oka. Ujutro smokvu ukloniti i stopalo uroniti u vruću vodu. Nakon sat vremena pokušati ukloniti kurje oko. Trebalo bi se prilično lako skinuti, a ako je potrebno, može se lagano još istrljati kamenom plavučcem. Neki tvrdokorniji slučajevi mogu zahtijevati i do 4 ili 5 noćnih tretmana.

Podsjetimo se, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Naročito se preporuča uzimanje namirnica bogatih magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma.

Suha smokva  Suha smokva ili figa raste posvuda na Mediteranu pod imenom, bjelica, crnica ili petrovača. Jede se od pamtivijeka svježa ili suha. Mada raste na pedlju zemlje, izdrži sušu i daje plod bez kuke i motike, ipak je vrlo osjetljiva na onečišćenje okoline: prva se pobuni i nestaje!
Svježa smokva je slatka, a tek suha! Tada sadrži 66 posto šećera, sličnog onom u medu (invertan šećer) i zbog toga nikako nije za dijabetičare. U njoj se ističe bogatstvo magnezija i kalcija te osobito vlakana. Smokva je stigla s Istoka gdje je njena ljekovitost upisana u papiruse. Prva "indikacija" je začepljenost, kao i za šljivu. Ne stvara naviku, ne izaziva grčeve, a kao i šljiva predstavlja mjeru zaštite od raka crijeva.

Njezino osnovno djelovanje je laksativno posebno kod lakše opstipacije. Plodovi se upotrebljavaju svježi, osušeni ili u rakiji, a listovi i sok drveta za liječenje različitih bolesti, od tvrde stolice, kožnih oboljenja, bolesti u predjelu usta i ždrijela, epilepsije, bolova u trbuhu, upale mjehura i menstrualnih tegoba. Pečene ili kuhane u mlijeku smokve stavljaju se na čireve radi smekšanja (zubno meso). Od prženih i grubo samljevenih smokava može se pripremiti kava koja se preporučuje prije svega kod plućnih bolesti.

 Napomene : vrlo je zanimljivo oprašivanje smokve koje se «kaprifikacijom» - pomoću osica iz vrste Blastophaga grossorum koje prenose polen s muških cvjetova divlje smokve. Također oprašivanje vrši i osica Blastophaga psenes, zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve.

Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se  obično u trgovini kaže.

© M.I.